Zastupanje.rs

Koliko se plaća bolovanje i ko ga plaća?

Za vreme bolovanja dobijate najmanje 65% svoje prosečne zarade iz prethodnih 12 meseci, a ako ste povređeni na radu ili imate profesionalnu bolest, 100%. Prvih 30 dana naknadu po pravilu plaća poslodavac, a od 31. dana Republički fond za zdravstveno osiguranje; za povredu na radu poslodavac plaća sve vreme. Potvrdu lekara poslodavac dobija elektronski, preko sistema e-Bolovanje, pa je vi više ne nosite.

Koliko iznosi naknada za bolovanje?

Naknada se računa od vaše prosečne zarade u prethodnih 12 meseci pre meseca u kom je bolovanje počelo. Za običnu bolest to je najmanje 65%, a ne sme biti niže od minimalne zarade. Za povredu na radu ili profesionalnu bolest dobijate 100%.

Koliko se plaća bolovanje Uz prosečnu zaradu od 120.000 dinara u prethodnih 12 meseci, mesec bolovanja zbog bolesti donosi najmanje 78.000 dinara, što je 65%. Bolovanje zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti donosi 120.000 dinara, što je 100%. prosečna zarada u prethodnih 12 meseci: 120.000 dinara bolest: 65% = 78.000 din 35% se ne nadoknađuje povreda na radu ili profesionalna bolest: 100% = 120.000 din Naknada za bolest ne može biti niža od minimalne zarade.
Osnov: član 115. stav 1. Zakona o radu. Iznosi su primer za pun mesec bolovanja.
Visina naknade prema razlogu bolovanja.
Razlog bolovanjaNaknadaNajmanje
Bolest ili povreda van poslanajmanje 65%minimalna zarada
Povreda na radu100%nema
Profesionalna bolest100%nema
Bolest ili komplikacije u vezi sa održavanjem trudnoće100%nema
Dobrovoljno davanje organa, ćelija i tkiva100%nema

Opšti akt ili ugovor o radu mogu predvideti i veći procenat od 65%. Naknada koju plaća RFZO ne može biti niža od minimalne zarade ni viša od 65%, odnosno 100% najvišeg osnova za naknadu (član 95. i 96. Zakona o zdravstvenom osiguranju). Osnovica je uvek prosečna zarada iz 12 meseci pre meseca u kom je bolovanje počelo, a ne poslednja plata.

Ko plaća bolovanje?

Prvih 30 dana bolovanja naknadu plaća poslodavac iz svojih sredstava. Od 31. dana naknada ide na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Postoje dva važna izuzetka.

Ko plaća naknadu za bolovanje, član 101. Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Razlog bolovanjaPrvih 30 danaOd 31. dana
Bolest ili povreda van radaposlodavacRFZO
Povreda na radu ili profesionalna bolest, dok traje radni odnosposlodavacposlodavac, za sve vreme bolovanja
Nega bolesnog deteta mlađeg od tri godineRFZO od prvog danaRFZO
Dobrovoljno davanje organa, ćelija i tkivaRFZO od prvog danaRFZO
Komplikacije u trudnoćiposlodavac, 100%100%: 65% RFZO i 35% budžet
Ko plaća i ko odlučuje o bolovanju Od prvog do tridesetog dana bolovanje određuje izabrani lekar, a naknadu plaća poslodavac. Od trideset prvog dana o bolovanju odlučuje lekarska komisija RFZO, a naknada ide na teret RFZO. 1. dan 31. dan plaća poslodavac na teret RFZO* bolovanje daje izabrani lekar do 30 dana, u posebnim slučajevima do 60 odlučuje lekarska komisija RFZO na predlog izabranog lekara
*Povredu na radu i profesionalnu bolest poslodavac plaća sve vreme. Osnov: Zakon o zdravstvenom osiguranju i član 115. Zakona o radu.
Kako teče bolovanje.
KorakŠta se dešava
1. Javljate se izabranom lekaruLekar utvrđuje da ste privremeno sprečeni za rad i izdaje elektronsku potvrdu, koja preko sistema e-Bolovanje automatski stiže poslodavcu. Sam može odrediti bolovanje do 30 dana, a u posebnim slučajevima do 60.
2. Potvrda stiže poslodavcuLekar potvrdu šalje elektronski, preko sistema e-Bolovanje. Vi je ne nosite, ali proverite sa poslodavcem da li ju je primio.
3. Poslodavac isplaćuje prvih 30 danaNaknada je najmanje 65% prosečne zarade iz prethodnih 12 meseci, a 100% za povredu na radu ili profesionalnu bolest.
4. Komisija za bolovanje duže od 30 danaO produženju odlučuje lekarska komisija Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, na predlog izabranog lekara.
5. Od 31. dana plaća RFZONaknada ide na teret fonda. Izuzetak je povreda na radu i profesionalna bolest, koje poslodavac plaća za sve vreme bolovanja.

Koje su moje obaveze dok sam na bolovanju?

Od 1. januara 2026. potvrdu o bolovanju poslodavac dobija elektronski. Za zaposlene kod poslodavaca koji koriste e-Bolovanje prestala je obaveza iz Zakona o radu da potvrdu sami dostavite u roku od tri dana. Izuzeci su pripadnici BIA, profesionalna vojna lica i kućno pomoćno osoblje. Osnov: čl. 2, 4. i 14. Zakona o e-Bolovanju.

e-Bolovanje: potvrda stiže poslodavcu automatski

Izabrani lekar izdaje potvrdu o privremenoj sprečenosti za rad kao elektronski dokument. Potvrda i izveštaj o bolovanju automatski se dostavljaju poslodavcu preko sistema „e-Bolovanje, Poslodavac”, pa papirnu doznaku više ne nosite sami. Izveštaj lekara služi za isplatu naknade zarade i ima dokaznu snagu javne isprave. Ako se ne pojavite na kontrolnom pregledu, a lekar ne produži bolovanje, izveštaj se izdaje automatski. Na isti način poslodavcu stiže i obračun naknade koji uradi RFZO i ocena lekarske komisije.

Osnov: član 5. i 6. Zakon o razmeni podataka, dokumenata i obaveštenja u slučaju nastupanja privremene sprečenosti za rad korišćenjem softverskog rešenja „e-Bolovanje, Poslodavac”, Sl. glasnik RS br. 109/2025.

Obaveze zaposlenog i prava poslodavca.
Obaveza ili pravoŠta značiOsnov
Prigovor poslodavcaako posumnja u bolovanje, poslodavac preko sistema e-Bolovanje podnosi prigovor, o kome odlučuje lekarska komisijačl. 4. st. 1. tač. 3. Zakona o e-Bolovanju
Upućivanje na analizuradi provere zloupotrebe bolovanja poslodavac vas može o svom trošku uputi na analizu u ovlašćenu zdravstvenu ustanovučl. 179. st. 4. ZOR
Zabrana otkaza zbog bolovanjaprivremena sprečenost za rad nije opravdan razlog za otkazčl. 183. ZOR

Kada bolovanje može dovesti do otkaza

Otkaz ne sme da bude zbog samog bolovanja. Ali ako zloupotrebite bolovanje, na primer radite drugde ili se ponašate suprotno uputstvima lekara, to je povreda radne discipline i može biti razlog za otkaz. Osnov: čl. 179. st. 3. tač. 3. ZOR.

Šta ako poslodavac ne isplati naknadu za bolovanje?

Naknada za bolovanje je deo vaših prava iz radnog odnosa. Možete se obratiti inspekciji rada, a novac tražite tužbom osnovnom sudu u roku od tri godine. Ako ste dobili otkaz zbog bolovanja, rok za tužbu protiv otkaza je samo 60 dana.

Okvirni proračun za tužbu za neisplaćenu naknadu od 78.000 dinara. Iznosi u dinarima.
SlučajSudska taksaAdvokatUkupno okvirno
Bez advokatatužba i presuda11.840nema11.840
Sa advokatom, dva ročištatužba, dva ročišta i presuda11.84092.500104.340

Šta treba znati o ovim iznosima

  • Taksa za tužbu od 78.000 dinara: 2.800 + 4% vrednosti spora = 5.920 dinara. Isti iznos plaća se za presudu.
  • Po Advokatskoj tarifi spor iz radnog odnosa u razredu je od 550 poena: 27.500 za tužbu i 32.500 za ročište.
  • Ako spor rešite mirnim putem pre prvog ročišta, taksa se ne plaća.
  • Ako dobijete spor, troškove vam nadoknađuje poslodavac.

Izračunajte troškove za svoj slučaj · Cena advokata po tarifi · Sudske takse

Primeri iz života

Grip, deset dana bolovanja

Prosečna zarada u prethodnih 12 meseci bila je 120.000 dinara. Za dane bolovanja dobijate najmanje 65% od toga, a plaća poslodavac, jer je bolovanje kraće od 30 dana.

Povreda na poslu

Pali ste sa merdevina na radnom mestu. Za sve vreme bolovanja zbog te povrede dobijate 100% prosečne zarade, a naknadu za sve vreme plaća poslodavac, ne RFZO.

Operacija i duži oporavak

Bolovanje posle operacije traje dva meseca. Izabrani lekar posle hirurške intervencije može sam da odredi bolovanje do 60 dana. Prvih 30 dana plaća poslodavac, a od 31. dana naknada ide na teret RFZO.

Poslodavac kaže da nema potvrdu

Lekar vam je otvorio bolovanje, a poslodavac tvrdi da potvrdu nije dobio. Potvrda mu stiže elektronski, preko sistema e-Bolovanje, i vi je ne nosite. Zamolite lekara da proveri da li je potvrda izdata elektronski, pa o tome obavestite poslodavca.

Najčešća pitanja o bolovanju

Koliko se plaća bolovanje?

Najmanje 65% vaše prosečne zarade iz prethodnih 12 meseci pre meseca u kom ste se razboleli, ali ne manje od minimalne zarade. Ako je bolovanje zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, dobijate 100%.

Ko plaća bolovanje, poslodavac ili fond?

Prvih 30 dana naknadu isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava, a od 31. dana Republički fond za zdravstveno osiguranje. Izuzeci: povredu na radu i profesionalnu bolest poslodavac plaća za sve vreme bolovanja, a negu deteta mlađeg od tri godine RFZO plaća od prvog dana.

Koliko dana bolovanja može da odobri moj lekar?

Izabrani lekar utvrđuje privremenu sprečenost za rad do 30 dana. Do 60 dana može sam da odredi za malignu bolest, komplikacije u trudnoći, osobe sa invaliditetom i posle hirurške intervencije koja nije urađena u dnevnoj bolnici. Za duže bolovanje odlučuje lekarska komisija Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, na predlog izabranog lekara.

Do kada moram da javim poslodavcu da sam na bolovanju?

Ako vaš poslodavac koristi e-Bolovanje, potvrdu lekara ne dostavljate sami: lekar je izdaje elektronski i ona stiže poslodavcu preko sistema. Obaveza iz Zakona o radu da potvrdu dostavite u roku od tri dana za te zaposlene ne primenjuje se od 1. januara 2026. Ipak je dobro da poslodavcu javite da ste na bolovanju.

Da li mogu da dobijem otkaz dok sam na bolovanju?

Bolovanje samo po sebi nije opravdan razlog za otkaz. Otkaz je moguć zbog drugog zakonitog razloga, na primer ako zloupotrebite bolovanje.

Da li poslodavac može da kontroliše bolovanje?

Može. Ako posumnja u opravdanost bolovanja, poslodavac preko sistema e-Bolovanje može da podnese prigovor, o kome odlučuje lekarska komisija. Radi provere zloupotrebe može i da vas o svom trošku uputi na analizu u ovlašćenu zdravstvenu ustanovu.

Da li se bolovanje računa u godišnji odmor?

Ne. Ako se razbolite za vreme godišnjeg odmora, dani bolovanja se ne računaju u odmor, pa preostale dane koristite posle bolovanja.

Šta ako poslodavac ne isplati naknadu za bolovanje?

Obratite se inspekciji rada ili podnesite tužbu osnovnom sudu. Potraživanje zastareva za tri godine.

Moram li da imam advokata?

Ne morate. U radnom sporu vas može zastupati i predstavnik sindikata čiji ste član, ako je pravnik sa položenim pravosudnim ispitom.

Šta još treba da proverite?

Priredio: zastupanje.rs  |  Izvor: Zakon o radu, Sl. glasnik RS br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017, Odluka US, 113/2017, 95/2018, autentično tumačenje i 109/2025, dr. zakon; Zakon o zdravstvenom osiguranju, Sl. glasnik RS br. 25/2019, 92/2023 i 109/2025 (dr. zakon)  |  Poslednja provera:

Koji propisi su izvori za ovu stranicu?

Veze ka propisima proverene Otvara se dokument izdavača ili institucije. Brojevi članova odnose se na navedeni propis.

AI pretraga sajta

Pronađite vodiče, postupke i advokate na sajtu.

Pretraga pronalazi sadržaj sajta. Ne unosite lične podatke.

    Otvori celu stranicu pretrage →