Zastupanje.rs

Kako se nasleđuje i šta da uradim kada neko premine

Ostavinski postupak pokreće sud sam, kada od matičara dobije podatke o smrti, pa ne morate sami da ga pokrećete. Sud zatim poziva naslednike. U postupku se utvrđuje ko nasleđuje, šta čini imovinu i da li prihvatate ili se odričete nasledstva. Imovina prelazi na naslednike u trenutku smrti, postupak to samo utvrđuje.

Moram li sam da pokrenem ostavinski postupak?

Matičar prijavljuje smrt sudu. Sud zatim zakazuje ostavinsko ročište i poziva naslednike. Postupak često vodi javni beležnik kome je sud poverio predmet. Sačuvajte poziv i pripremite podatke o imovini, dugovima i mogućim naslednicima.

Osnov: član 212. Zakona o nasleđivanju, zaostavština prelazi na naslednike u trenutku smrti, po sili zakona.

Ko nasleđuje kada nema testamenta?

Ako nema testamenta, zakon određuje redosled naslednika. Bliži nasledni red isključuje dalji: ako pokojnik ima decu, roditelji ne nasleđuju.

Ko nasleđuje kada nema testamenta.
Nasledni redKoKoliko
Prvi redčl. 9.Deca i bračni drugNa jednake delove. Izuzetak: ako pokojnik ima dete sa kojim bračni drug nije roditelj, a sopstvena imovina bračnog druga je veća od dela koji bi mu pripao, sud može svakom detetu dati do dva puta više nego bračnom drugu.
Drugi redčl. 12.Bračni drug i roditeljiBračni drug polovinu, roditelji drugu polovinu na jednake delove
Treći redčl. 16.Dedovi i babeOčeva loza polovinu, majčina loza polovinu
Četvrti redčl. 19.Pradedovi i prababeOčeva strana polovinu, majčina strana polovinu
Poslednji redčl. 21.Republika SrbijaCeo iznos, ako nema drugih naslednika. Ne može se odreći.

Naslednici bližeg reda isključuju dalje. Ako postoji makar jedno dete, drugi red uopšte ne dolazi na red.

Ako pokojnik nema dece

Ako pokojnik nema potomstva, bračni drug ne nasleđuje u prvom naslednom redu nego u drugom, zajedno sa roditeljima.

Da li naslednik mora da plati dugove pokojnika?

Naslednik ne odgovara za dugove neograničeno. Ako prihvati nasledstvo, odgovara do vrednosti onoga što je nasledio. Ako se odrekne, ne odgovara za dugove.

Odgovornost za dugove pokojnika.
SituacijaPravilo
Nasledili stečl. 222.Odgovarate za dugove pokojnika, ali samo do vrednosti nasleđene imovine. Odgovornost je ograničena vrednošću nasleđene imovine, a ne samo nasleđenim stvarima.
Odrekli ste sečl. 223.Ne odgovarate za dugove uopšte.
Ima vas više naslednikačl. 224.Poverilac može tužiti bilo koga od vas za ceo dug, ali svako odgovara samo do vrednosti svog naslednog dela. Među sobom dugove delite srazmerno delovima.

Primer

Zaostavština vredi 50.000 evra, dugovi 60.000. Nasleđujete imovinu od 50.000 i odgovarate do 50.000. Ostatak duga nije vaša obaveza.

Šta se dešava na ostavinskom ročištu?

Šta se dešava na ostavinskom ročištu Ako se odreknete, ne nasleđujete ništa ali ne odgovarate ni za dugove. Ako prihvatite ili ćutite, nasleđujete imovinu i odgovarate za dugove do njene vrednosti. Ako se odreknete u korist određenog naslednika, to nije odricanje nego prijem i poklon, pa dugovi ostaju vaši. Ostavinsko ročište šta izjavljujete Odričem se ne nasleđujete ništa, ali ne odgovarate ni za dugove Prihvatam, ili ćutim nasleđujete, odgovarate za dugove do vrednosti nasleđa Odričem se u korist brata nije odricanje, nasleđujete pa poklanjate, dugovi ostaju vaši
Osnov: članovi 213, 216, 219. i 222. Zakona o nasleđivanju.
Posledice izjave na ostavinskom ročištu.
IzjavaNasleđujete?Odgovarate za dugove?
„Odričem se"NeNe
„Prihvatam", ili ćutiteDaDa, do vrednosti nasleđenog
„Odričem se u korist brata"Da, pa poklanjate bratuDa, dugovi ostaju i vaši

Ako ćutite, smatrate se naslednikom

Ako do kraja prvostepenog postupka ne date izjavu o odricanju, smatra se da ste nasledstvo prihvatili. Ako niste sigurni, prvo proverite da li postoje dugovi. Osnov: čl. 219..

Kako da se odreknem nasledstva?

Šest pravila o odricanju od nasledstva.
PraviloŠta znači
Do kada?čl. 213.Izjavom pred sudom, odnosno pred javnim beležnikom kome je sud poverio postupak, do okončanja prvostepenog postupka.
Mogu li samo deo?čl. 214.Ne. Ne možete zadržati deo imovine a odreći se ostatka.
Mogu li da se predomislim?čl. 214.Ne. Jednom data izjava ne može se povući, osim ako je data pod prinudom, pretnjom, prevarom ili u zabludi.
Mogu li da postavim uslov?čl. 214.Ne. Izjava data pod uslovom ili rokom nema pravno dejstvo.
Mogu li u ime deteta?čl. 213.Izjavu dajete za sebe. Ako je naslednik maloletno dete, izjavu za njega daje roditelj kao zakonski zastupnik, uz saglasnost centra za socijalni rad. Kako vaše odricanje utiče na vaše potomke, proverite sa advokatom ili beležnikom.
Ako sam već raspolagao imovinom?čl. 217. i 219.Tada se smatra da ste nasledstvo primili i odricanje više nije moguće.

Šta ako postoji testament?

Zaveštanjem se ne može raspolagati celom imovinom. Deo pripada nužnim naslednicima: potomcima, bračnom drugu, roditeljima i drugima. Nužni deo potomaka i bračnog druga je polovina, a ostalih nužnih naslednika trećina onoga što bi im pripalo po zakonu.

Osnov: čl. 39. i 40..

Šta još može da utiče na nasledstvo?

Poverioci mogu tražiti odvajanje

Poverioci pokojnika mogu u roku od tri meseca od smrti tražiti da se zaostavština odvoji od imovine naslednika. Tada se prvo namiruju oni, a naslednik do tada ne može raspolagati stvarima iz zaostavštine. Osnov: čl. 225..

Šta ne ulazi u zaostavštinu

U zaostavštinu ne ulaze predmeti domaćinstva manje vrednosti, pokućstvo, nameštaj, posteljina, koji su služili svakodnevnim potrebama ukućana. Oni postaju njihova zajednička svojina. Osnov: čl. 1. st. 3..

Deoba se može tražiti bilo kada

Deobu nasledstva svaki naslednik može tražiti u svako doba. To pravo ne zastareva, a ugovor kojim se naslednik odriče prava na deobu je ništav. Osnov: čl. 228..

Koliko košta ostavinski postupak?

Najveći trošak je obično javni beležnik kome sud poveri postupak. Sudska taksa je paušalna i određuje je sud.

Tok ostavinskog postupka i troškovi 1 Matičar prijavljuje smrt sudu vi ništa ne pokrećete bez troška 2 Ostavinska rasprava najčešće kod javnog beležnika beležnik 25.920 za zaostavštinu od 5 miliona 3 Rešenje o nasleđivanju utvrđuje ko šta nasleđuje taksa 2.000 do 75.000 sud određuje iznos 4 Žalba, ako je ima protiv rešenja o nasleđivanju taksa kao paušalna Tok ostavinskog postupka i troškovi 1 Matičar prijavljuje smrt sudu vi ništa ne pokrećete bez troška 2 Ostavinska rasprava najčešće kod javnog beležnika beležnik 25.920 · za zaostavštinu od 5 miliona 3 Rešenje o nasleđivanju utvrđuje ko šta nasleđuje taksa 2.000 do 75.000 · sud određuje iznos 4 Žalba, ako je ima protiv rešenja o nasleđivanju taksa kao paušalna
Iznosi beležnika su po Javnobeležničkoj tarifi, sa PDV-om; taksa je po Zakonu o sudskim taksama, tarifni broj 7.
Okvirni proračun troškova ostavinskog postupka. Iznosi u dinarima.
SlučajBeležnikSudska taksaUkupno okvirno
Zaostavština 1.000.000 dinarapostupak kod beležnika, bez advokata12.9602.000 do 75.00014.960 do 87.960
Zaostavština 5.000.000 dinarapostupak kod beležnika, bez advokata25.9202.000 do 75.00027.920 do 100.920
Zaostavština 10.000.000 dinarapostupak kod beležnika, bez advokata64.8002.000 do 75.00066.800 do 139.800
Zaostavština 5.000.000, sa advokatomdodaje se predlog ili podnesak advokata25.9202.000 do 75.00065.420 do 138.420

Šta treba znati o ovim iznosima

  • Paušalnu taksu od 2.000 do 75.000 dinara određuje sud slobodnom ocenom, prema vrednosti zaostavštine; plaća se samo ako postupak završi rešenjem o nasleđivanju.
  • Nagrada beležniku zavisi od vrednosti zaostavštine umanjene za dugove, i raste ako u postupku učestvuje više od tri naslednika. Iznosi su sa PDV-om.
  • Advokat za predlog ili podnesak naplaćuje prema vrednosti zaostavštine; za 5.000.000 dinara to je 37.500.
  • Troškove snose naslednici, srazmerno nasleđenim delovima.

Koliko košta beležnik · Cena advokata po tarifi

Kako teče ostavinski postupak?

Tok postupka: nasledstvoPrijava smrti, pokreće se ostavinski predmet; Poziv naslednicima, beležnik utvrđuje imovinu i lica; Nasledničke izjave, prihvatanje ili odricanje; Rešenje o nasleđivanju, osnov za dalje upise prava1Prijava smrtipokreće se ostavinski predmet2Poziv naslednicimabeležnik utvrđuje imovinu i lica3Nasledničke izjaveprihvatanje ili odricanje4Rešenje o nasleđivanjuosnov za dalje upise prava Tok postupka: nasledstvoPrijava smrti, pokreće se ostavinski predmet; Poziv naslednicima, beležnik utvrđuje imovinu i lica; Nasledničke izjave, prihvatanje ili odricanje; Rešenje o nasleđivanju, osnov za dalje upise prava1Prijava smrtipokreće se ostavinski predmet2Poziv naslednicimabeležnik utvrđuje imovinu i lica3Nasledničke izjaveprihvatanje ili odricanje4Rešenje o nasleđivanjuosnov za dalje upise prava
Prikaz osnovnog toka; okolnosti i izuzeci objašnjeni su u tekstu. Izvor: Zakon o nasleđivanju.
  1. Prijava smrti. Matičar prijavljuje smrt sudu. Vi ne morate ništa da pokrećete.
  2. Poziv naslednicima. Sud zakazuje ostavinsko ročište i poziva naslednike. Postupak često vodi javni beležnik kome je sud poverio predmet.
  3. Nasledničke izjave. Na ročištu izjavljujete da prihvatate nasledstvo ili da ga se odričete. Ako do kraja prvostepenog postupka ne date izjavu o odricanju, smatra se da ste nasledstvo prihvatili.
  4. Rešenje o nasleđivanju. Sud ili javni beležnik donosi rešenje o nasleđivanju, koje je osnov za dalje upise prava, na primer u katastar.

Pokojnik je imao kredit ili druge dugove. Šta da uradite?

Naslednik odgovara za dugove pokojnika samo do vrednosti onoga što je nasledio (član 222 Zakona o nasleđivanju). Ko se odrekne nasleđa, ne odgovara za dugove (član 223). Ako ima više naslednika, banka može ceo dug tražiti od bilo kog od njih, ali svako odgovara samo do vrednosti svog dela (član 224).

Tri izbora i šta znače za dug.
IzborŠta dobijateŠta je sa dugom
Prihvatite nasleđesvoj deo imovineplaćate dug do vrednosti nasleđenog (222)
Odreknete se pred sudomništane odgovarate za dug (223)
„Odreknete se u korist brata“zakon to smatra prijemom pa poklonom bratuvi ste naslednik i dug ostaje i vaš (216)

Pre nego što odlučite, prikupite:

  • od banke pisanu potvrdu o stanju duga na dan smrti i o tome da li je kredit bio osiguran;
  • list nepokretnosti i procenu vrednosti stana, automobila i ušteđevine;
  • račune za komunalije i druge neplaćene obaveze.

Ne raspolažite imovinom pokojnika pre nego što odlučite, na primer ne prodajte automobil, jer se to smatra prihvatanjem nasleđa. Plaćanje računa i čuvanje imovine ne znače prihvatanje (član 219). Odricanje se daje pred sudom do kraja prvostepenog ostavinskog postupka i ne može biti delimično (članovi 213 i 214).

Još primera iz života

Ko nasleđuje kada nema testamenta

Otac je preminuo i nije ostavio testament. Iza njega su supruga i dvoje dece. Svi troje nasleđuju na jednake delove, svako po trećinu.

Odricanje „u korist" brata

Sestra kaže beležniku da se odriče nasledstva u korist brata. Zakon to ne smatra odricanjem, nego prihvatanjem nasledstva i poklonom bratu. Ako je otac imao dugove, oni i dalje terete i nju.

Najčešća pitanja o nasledstvu

Moram li nešto da podnesem da bih nasledio?

Ne morate. Imovina prelazi na naslednike u trenutku smrti. Matičar šalje sudu smrtovnicu, a sud sam zakazuje ročište i poziva vas.

Nasleđujem li dugove pokojnika?

Nasleđujete, ali odgovarate samo do vrednosti onoga što ste nasledili. Odgovornost je ograničena vrednošću nasleđene imovine, a ne samo nasleđenim stvarima.

Šta ako su dugovi veći od imovine?

Odgovarate do vrednosti nasleđenog. Ako imovina vredi 50.000 evra a dugovi su 60.000, vaša obaveza staje na 50.000.

Šta ako ne odem na ročište?

Ako se ne odreknete do okončanja prvostepenog postupka, smatra se da ste nasledstvo primili.

Mogu li da se odreknem u korist brata?

Možete tako izjaviti, ali to nije odricanje. Zakon to smatra prijemom nasledstva pa ustupanjem dela. Vi ostajete naslednik i dugovi ostaju vaši.

Mogu li da se odreknem samo duga a zadržim stan?

Ne možete. Odricanje ne može biti delimično.

Mogu li da se predomislim posle odricanja?

Ne. Izjava o odricanju je neopoziva, osim ako je data pod prinudom, pretnjom, prevarom ili u zabludi.

Može li otac testamentom da ostavi sve jednom detetu?

Ne u celosti. Ostaloj deci pripada nužni deo, polovina onoga što bi im pripalo po zakonu.

Do kada mogu da tražim deobu nasledstva?

Deobu možete tražiti u svako doba, to pravo ne zastareva. Ali ako neko drugi drži zaostavštinu kao svoju, zahtev prema njemu ima zakonske rokove, pa se obratite advokatu što pre.

Stan se još vodi na umrlog, šta sada?

Zaostavština prelazi na naslednike po sili zakona u trenutku smrti. Osnov: čl. 212. Zakona o nasleđivanju. Da bi stan bio upisan na naslednika, posle ostavinskog postupka u katastar se podnosi pravnosnažno rešenje o nasleđivanju; kako se podnosi zahtev, piše na stranici uknjižba.

Šta još treba da proverite?

Priredio: zastupanje.rs  |  Izvor: Zakon o nasleđivanju, Sl. glasnik RS br. 46/95, 101/2003, Odluka USRS i 6/2015  |  Poslednja provera:

Koji propisi su izvori za ovu stranicu?

Veze ka propisima proverene Otvara se dokument izdavača ili institucije. Brojevi članova odnose se na navedeni propis.

AI pretraga sajta

Pronađite vodiče, postupke i advokate na sajtu.

Pretraga pronalazi sadržaj sajta. Ne unosite lične podatke.

    Otvori celu stranicu pretrage →