Zastupanje.rs

Kako se utvrđuje ili osporava očinstvo?

Ako dete nije rođeno u braku, otac se upisuje tek kada prizna očinstvo pred matičarem ili kada ga utvrdi viši sud presudom. Majka i muškarac koji tvrdi da je otac imaju godinu dana od saznanja, a najkasnije 10 godina od rođenja deteta; dete može da tuži bez roka.

Kako se utvrđuje očinstvoUtvrđivanje očinstva: dete rođeno u braku, ocem se smatra muž majke (čl. 45 PZ); van braka otac može da prizna očinstvo pred matičarem, uz saglasnost majke i deteta koje je navršilo 16 godina (čl. 46 do 51 PZ); ako priznanja nema, dete, majka ili muškarac koji tvrdi da je otac podnose tužbu višem sudu (čl. 55 i 251 PZ, čl. 25 ZUS); sud izvodi veštačenje (čl. 259 ZPP); presudom odlučuje i o vršenju roditeljskog prava (čl. 260 PZ).Dete van brakaOtac nije upisan u matičnu knjigu rođenih.Priznanje kod matičaraPZ čl. 46 do 51.Otac priznaje, majka i dete od 16 godina sesaglašavaju.Tužba višem suduPZ čl. 55 i 251.Ako priznanja nema: dete, majka ili muškarackoji tvrdi da je otac.VeštačenjeZPP čl. 259.Sud izvodi dokaz kada je potrebno stručnoznanje.Presuda i upisPZ čl. 154, 260 i 349.Sud odlučuje i o roditeljskom pravu; menja seprezime i traži izdržavanje.
Tok utvrđivanja očinstva. Izvor: Porodični zakon.

Ko se po zakonu smatra ocem deteta?

  • Ocem deteta rođenog u braku smatra se muž majke. Osnov: čl. 45. st. 1. PZ.
  • Ako je brak prestao smrću muža, ocem deteta rođenog u roku od 300 dana od prestanka braka smatra se muž iz tog braka, ako majka u tom roku nije sklopila novi brak. Osnov: čl. 45. st. 2. PZ.
  • Ocem deteta rođenog van braka smatra se muškarac koji je očinstvo priznao ili čije je očinstvo utvrđeno pravnosnažnom presudom. Osnov: čl. 45. st. 4. PZ.
  • Kod deteta začetog uz biomedicinsku pomoć ocem se smatra muž ili vanbračni partner majke koji je dao pismeni pristanak na postupak, i njegovo očinstvo se ne može osporavati, osim ako dete nije začeto tim postupkom. Osnov: čl. 58. PZ.

Dete, bez obzira na uzrast, ima pravo da zna ko su mu roditelji. Osnov: čl. 59. st. 1. PZ. Dete rođeno van braka ima ista prava kao dete rođeno u braku. Osnov: čl. 6. st. 4. PZ.

Kako se očinstvo priznaje bez suda?

Očinstvo može da prizna muškarac koji je navršio 16 godina i sposoban je za rasuđivanje. Osnov: čl. 46. PZ. Priznanje važi i ako je dato pre rođenja, ako se dete rodi živo. Osnov: čl. 47. PZ.

  • Gde: pred matičarem, organom starateljstva, sudom ili javnim beležnikom, a može i u testamentu. Osnov: čl. 51. PZ. Izjava se ne može dati preko zakonskog zastupnika ili punomoćnika. Osnov: čl. 305. st. 3. PZ.
  • Saglasnost: sa priznanjem mora da se saglasi majka, ako je navršila 16 godina, i dete, ako je navršilo 16 godina i sposobno je za rasuđivanje. Ako jedno od njih ne može da da saglasnost, dovoljna je saglasnost drugog, a ako ne mogu ni majka ni dete, saglasnost daje staratelj deteta uz prethodnu saglasnost organa starateljstva. Saglasnost majke se ne traži ako je pri prijavi rođenja navela da ocem smatra baš tog muškarca. Osnov: čl. 48, 49, 50. i 306. st. 2. PZ.
  • Rok za saglasnost: matičar poziva majku i dete da se izjasne u roku od 30 dana. Ako ćute ili odbiju, matičar oca poučava da očinstvo može da utvrdi tužbom. Osnov: čl. 306. i 307. PZ.
  • Ne može se opozvati: ni priznanje ni saglasnost. Osnov: čl. 52. PZ. Priznanje ili saglasnost dati pod prinudom ili u zabludi mogu se poništiti tužbom u roku od godinu dana od prestanka prinude ili uočavanja zablude. Osnov: čl. 54. i 253. st. 2. PZ.

Kada majka prijavljuje rođenje deteta van braka, matičar je poučava da može da imenuje muškarca koga smatra ocem; tog muškarca matičar poziva da u roku od 30 dana prizna očinstvo. Osnov: čl. 308. PZ.

Ko može da tuži i u kom roku?

Ako očinstvo nije utvrđeno priznanjem, utvrđuje se presudom. Osnov: čl. 55. PZ. Postupak se pokreće tužbom. Osnov: čl. 248. PZ.

Rokovi za tužbu u sporu o očinstvu.
Ko tužiRokOsnov
Dete, utvrđivanje ili osporavanjebez rokačl. 251. st. 1. i 252. st. 1. PZ
Majka, utvrđivanjegodinu dana od saznanja da muškarac koga smatra ocem nije priznao očinstvo, najkasnije 10 godina od rođenja detetačl. 251. st. 2. PZ
Muškarac koji tvrdi da je otac, utvrđivanjegodinu dana od saznanja da se majka ili staratelj nisu saglasili sa priznanjem, najkasnije 10 godinačl. 251. st. 3. PZ
Majka, osporavanjegodinu dana od saznanja da muškarac koji se smatra ocem nije otac, najkasnije 10 godinačl. 252. st. 2. PZ
Muž majke, osporavanje svog očinstvagodinu dana od saznanja da nije otac, najkasnije 10 godinačl. 252. st. 3. PZ
Muškarac koji tvrdi da je otac, osporavanjegodinu dana od saznanja da je on otac, najkasnije 10 godina; istom tužbom traži i utvrđenje svog očinstvačl. 252. st. 4. i čl. 56. st. 2. PZ

Kada osporavanje nije dopušteno: ako je očinstvo utvrđeno pravnosnažnom presudom, posle usvojenja deteta, posle smrti deteta, i za one koji su se saglasili sa priznanjem. Osnov: čl. 56. st. 3. do 6. PZ.

Pravo na tužbu ne prelazi na naslednike, ali oni mogu da nastave već započet postupak. Ako tuženi nije živ, tužba se podnosi protiv njegovih naslednika. Osnov: čl. 254. i 255. PZ. U sporu učestvuju dete, majka i oba muškarca o kojima je reč; ako neko nije obuhvaćen tužbom, sud poučava tužioca da tuži i to lice ili ga poziva da se pridruži tužbi, a ako se to ne učini u roku, smatra se da je tužba povučena. Osnov: čl. 256. PZ.

Kako sud utvrđuje ko je otac?

Kada je za utvrđivanje neke činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže, sud izvodi dokaz veštačenjem. Osnov: čl. 259. ZPP. U sporu o poreklu deteta to je po pravilu DNK veštačenje. Stranka koja predlaže veštačenje navodi šta se veštači, a može da predloži i veštaka. Osnov: čl. 260. st. 1. ZPP.

Ako se stranka ne podvrgne veštačenju ili ne obezbedi troškove u roku, sud o toj činjenici odlučuje primenom pravila o teretu dokazivanja. Osnov: čl. 260. st. 3. ZPP. U porodičnim sporovima sud može i sam da istražuje činjenice koje stranke nisu iznele. Osnov: čl. 205. PZ.

U sporu o očinstvu nema presude zbog propuštanja ni na osnovu priznanja ili odricanja, a stranke ne mogu da zaključe sudsko poravnanje. Osnov: čl. 258. PZ. Javnost je isključena. Osnov: čl. 206. PZ.

Da li vam treba advokat i koji sud je nadležan?

Spor o utvrđivanju ili osporavanju očinstva u prvom stepenu sudi viši sud. Osnov: čl. 25. ZUS. Dete može da podnese tužbu sudu opšte mesne nadležnosti ili sudu na čijem području ima prebivalište, odnosno boravište. Osnov: čl. 50. ZPP. Viši sud za svoj grad pronađite na stranici sudovi ili na stranici grada u imeniku.

Postupak je hitan jer se tiče deteta: prvo ročište se održava u roku od 15 dana od prijema tužbe, a sud po pravilu završava postupak na najviše dva ročišta. Osnov: čl. 204. PZ.

Advokat nije obavezan. Ako tužbu podnosi punomoćnik, punomoćje mora biti overeno i izdato samo za ovaj spor, sa navedenom vrstom i osnovom tužbe. Osnov: čl. 257. PZ. Staratelj maloletnog ili poslovno nesposobnog tužioca može da tuži samo uz prethodnu saglasnost organa starateljstva. Osnov: čl. 254. st. 3. PZ.

Šta se menja kada se očinstvo utvrdi?

  • Presudom u sporu o očinstvu sud mora da odluči i o vršenju roditeljskog prava. Osnov: čl. 260. st. 1. PZ. Više na stranici sa kim živi dete.
  • Detetu se utvrđivanjem ili osporavanjem očinstva može promeniti prezime. Osnov: čl. 349. st. 1. PZ.
  • Otac ima dužnost da izdržava dete. Osnov: čl. 73. i 154. PZ. Kako se traži, piše na stranici alimentacija.
  • Majka koja nema dovoljno sredstava ima pravo na izdržavanje od oca deteta tri meseca pre i godinu dana posle porođaja. Osnov: čl. 153. st. 1. PZ.

Kako se utvrđuje očinstvo, korak po korak?

  1. Proverite da li je očinstvo već upisano. Ako je dete rođeno u braku, ocem se smatra muž majke i ništa ne pokrećete. Ako dete nije rođeno u braku, otac se upisuje tek posle priznanja ili presude.
  2. Pokušajte priznanje kod matičara. Otac daje izjavu o priznanju očinstva matičaru, organu starateljstva, sudu ili javnom beležniku. Sa priznanjem moraju da se saglase majka i dete koje je navršilo 16 godina, ako su sposobni za rasuđivanje.
  3. Ako priznanja nema, podnesite tužbu višem sudu. Tužbu podnosi dete, majka ili muškarac koji tvrdi da je otac. Dete može da tuži i sudu na čijem području živi.
  4. Sud određuje veštačenje. Kada je za utvrđivanje porekla potrebno stručno znanje, sud izvodi dokaz veštačenjem. Sud može da utvrđuje i činjenice koje stranke nisu iznele.
  5. Presuda i upis kod matičara. Presudom sud odlučuje i o vršenju roditeljskog prava. Posle utvrđenja očinstva detetu može da se promeni prezime, a može da se traži i izdržavanje.

Osnov: čl. 45, 48, 49, 51, 55, 205, 251. i 260. PZ, čl. 50. i 259. ZPP.

Koliko košta postupak za utvrđivanje očinstva?

Za spor o očinstvu vrednost radi takse je 10.000 dinara, pa je taksa za tužbu 2.800 dinara, a za presudu još 2.800 dinara. Osnov: čl. 21. do 28. ZST i sudske takse. Nagrada advokata za spor o očinstvu propisana je posebno, u poenima, a poen vredi 50 dinara: tužba 850 poena, ročište 950, žalba 1.700. Osnov: Advokatska tarifa.

Okvirni troškovi spora o očinstvu, bez veštačenja. Iznosi u dinarima.
RadnjaSudska taksaAdvokat po tarifi
Tužba2.80042.500
Ročištenema47.500
Presuda2.800nema
Žalba2.80085.000

Ako je advokat u sistemu PDV-a, na nagradu se dodaje 20 odsto. Troškove veštačenja stranka koja ga predlaže polaže unapred, po nalogu suda; ako ih ne položi u roku, sud odustaje od tog dokaza. Osnov: čl. 152. ZPP. O tome ko na kraju snosi troškove sud odlučuje po slobodnoj oceni, vodeći računa o pravičnosti. Osnov: čl. 207. PZ. Ako ne možete da platite, pogledajte besplatnu pravnu pomoć. Sve tarife su na stranici koliko košta advokat.

Šta ako navodni otac odbija DNK veštačenje?

Ako se stranka ne podvrgne veštačenju, sud o toj činjenici odlučuje po pravilima o teretu dokazivanja (član 260 Zakona o parničnom postupku). To znači da sud ceni sve ostale dokaze, a činjenicu mora da dokaže onaj ko na njoj zasniva svoj zahtev (član 231). Zato odbijanje samo po sebi ne znači da ćete dobiti spor, i važno je da pripremite i druge dokaze.

U porodičnim sporovima sud može i sam da istražuje činjenice koje nijedna stranka nije iznela (član 205 Porodičnog zakona), pa može sam da pribavi dokaze i da sasluša svedoke.

Šta da pripremite pored predloga za DNK:

  • izvod iz matične knjige rođenih za dete;
  • dokaze o vezi u vreme začeća: poruke, fotografije, zajednička putovanja, prijava na istoj adresi;
  • svedoke koji znaju za vezu ili su čuli da on priznaje dete;
  • dokaze da je slao novac ili poklone detetu, ili da ga je posećivao;
  • novac za predujam veštačenja, ako vi predlažete veštačenje, jer bez uplate sud može da ne izvede taj dokaz i da odluči po pravilima o teretu dokazivanja.

O tome ko će na kraju platiti troškove, pa i veštačenje, sud odlučuje po pravičnosti (član 207). Koliko košta tužba i advokat, piše u odeljku o troškovima na ovoj strani.

Primeri iz života

Otac želi da prizna dete

Dete je rođeno van braka, a otac nije upisan. Otac daje izjavu matičaru, majka se saglasi u roku od 30 dana i matičar upisuje očinstvo bez suda.

Navodni otac neće da prizna dete

Majka saznaje da muškarac ne želi da prizna dete. Ima godinu dana od tog saznanja da podnese tužbu višem sudu, koji određuje DNK veštačenje.

Muž sumnja da je otac

Muž saznaje da dete možda nije njegovo. Svoje očinstvo može da ospori tužbom u roku od godinu dana od saznanja, a najkasnije dok dete ne napuni 10 godina.

Najčešća pitanja o očinstvu

Ko se po zakonu smatra ocem deteta?

Ocem deteta rođenog u braku smatra se muž majke. Ocem deteta rođenog van braka smatra se muškarac koji je priznao očinstvo ili čije je očinstvo utvrđeno pravnosnažnom presudom.

Do kada majka može da podnese tužbu za utvrđivanje očinstva?

U roku od godinu dana od saznanja da muškarac koga smatra ocem nije priznao očinstvo, a najkasnije 10 godina od rođenja deteta. Dete može da tuži bez obzira na rok.

Koliko imam vremena da osporim očinstvo?

Muž majke može da ospori svoje očinstvo u roku od godinu dana od saznanja da nije otac, a najkasnije 10 godina od rođenja deteta. Isti rok od godinu dana, najkasnije 10 godina, važi za majku, od saznanja da muškarac nije otac, i za muškarca koji tvrdi da je otac, od saznanja da je on otac. Dete nije vezano rokom.

Koji sud je nadležan za utvrđivanje očinstva?

Viši sud. Dete može da podnese tužbu sudu opšte mesne nadležnosti ili sudu na čijem području ima prebivalište ili boravište.

Šta ako navodni otac odbije DNK veštačenje?

Ako se stranka ne podvrgne veštačenju, sud o toj činjenici odlučuje primenom pravila o teretu dokazivanja.

Može li se priznanje očinstva povući?

Ne može. Ni izjava o priznanju očinstva ni saglasnost sa priznanjem ne mogu se opozvati, ali su ništave ako nisu ispunjeni zakonski uslovi, a mogu da se ponište ako su date pod prinudom ili u zabludi.

Koliko košta postupak za utvrđivanje očinstva?

Sudska taksa je 2.800 dinara za tužbu i 2.800 dinara za presudu. Advokat po tarifi naplaćuje 42.500 dinara za tužbu i 47.500 dinara za ročište. Troškove veštačenja unapred polaže stranka koja ga predlaže, po nalogu suda.

Može li se očinstvo osporiti posle smrti deteta?

Ne može. Očinstvo se ne može osporiti posle smrti deteta, posle usvojenja, niti ako je utvrđeno pravnosnažnom presudom.

Koja prava dete ima posle utvrđivanja očinstva?

Dete rođeno van braka ima jednaka prava kao dete rođeno u braku. Osnov: čl. 6. st. 4. Porodičnog zakona. To znači pravo na izdržavanje od oca, na lične odnose sa njim i na nasleđivanje u prvom naslednom redu; pogledajte alimentacija i nasledstvo. Detetu se utvrđivanjem očinstva može promeniti i prezime. Osnov: čl. 349. st. 1. tač. 1. istog zakona.

Šta još treba da proverite?

Izvori: Porodični zakon  |  Zakon o parničnom postupku  |  Poslednja provera:

Koji propisi su izvori za ovu stranicu?

Veze ka propisima proverene Otvara se dokument izdavača ili institucije. Brojevi članova odnose se na navedeni propis.

AI pretraga sajta

Pronađite vodiče, postupke i advokate na sajtu.

Pretraga pronalazi sadržaj sajta. Ne unosite lične podatke.

    Otvori celu stranicu pretrage →